Silenzio stampa iliti muk sredstava javnog priopćavanja Ispis
Autor administrator   
Srijeda, 18 Lipanj 2014

Silenzio stampa iliti muk sredstava javnog priopćavanja

Piše: prof. dr. sc. Stjepan Heimer

Dana 6. veljače 2014. Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva (KHDP) organizirala je u Europskom domu u Zagrebu svoju 1.000. tribinu, kojoj je pokrovitelj bio predsjednik Hrvatskog sabora g. Josip Leko, a kao počasni gost predavač najavljen je predsjednik Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ivo Josipović.

Dvorana je bila dupkom puna, a među uzvanicima je bilo 32 veleposlanika i 2 otpravnika poslova. Predviđeno je da se veleposlanici Narodne Republike Kine, Ukrajine, Ruske Federacije i Kraljevine Norveške obrate prisutnima, što su oni sa zadovoljstvom prihvatili.

Nakon uvodnih riječi glavnog tajnika KHDP, g. Andrije Karafilipovića koji je pozdravio sve posjetitelje i posebno zahvalio predsjednicima države i Sabora, veleposlanicima i predstavnicima sredstava priopćavanja na dolasku i podršci koju i tim činom pružaju Koordinaciji i društvima prijateljstva. U nekoliko se je rečenica osvrnuo na dosadašnje tribine koje je tokom prošlih 22 godine KHDP organizirala ne samo u Zagrebu, već i u brojnim gradovima i mjestima Republike Hrvatske, a na kojima su gosti predavači bili brojni domaći i strani državnici, ministri i diplomati. Posebno je naglasio da su predavanja na tribinama bila tek povod da veleposlanici i njihovo diplomatsko osoblje upoznaju različite krajeve Hrvatske, predstavnike lokalnih vlati, gospodarstva, kulture i sporta. To su bile prilike za iskazivanje namjera o mogućoj suradnji lokalnih entiteta različitih profila, političkih, gospodarstvenih, turističkih, kulturnih i drugih. Ovi su susreti u mnogim slučajevima rezultirali započinjanjem, ali i nastavkom i razvojem suradnje.

Predsjednik Sabora g. Leko, inače član osnivač nekih društava i dugogodišnji član KHDP obratio se je prisutnima naglašavajući nezamjenjivu ulogu "narodne diplomacije" u sveukupnom vanjskopolitičkom predstavljanju Hrvatske. Istaknuo je značaj tribina, kao i drugih akcija KHDP i pojedinih društava u širem međusobnom upoznavanju naroda i zemalja, čime se doprinosi unapređenju prijateljskih odnosa među narodima.

Predsjednik Republike Ivo Josipović na početku svog obraćanja prisutnima ispričao se je zbog nepredviđene obveze odlaska u snijegom i ledom pogođene krajeve Gorskog kotara, što mu ne dozvoljava održanje predviđenog predavanja, uz obećanje da će to predavanje na tribini KHDP obaviti jednom drugom prilikom. Nije, međutim, propustio čestitati na jubilarnoj tribini, kao i na cjelokupnoj aktivnosti Koordinacije i društava prijateljstva. Izrazio je svoje veliko zadovoljstvo postojanjem KHDP i njenih članica, odajući priznanje energiji koju u svom radu ulažu i glavni tajnik Koordinacije, njegovi suradnici i brojni dužnosnici i članovi društava. Kao predsjednik Republike koji je i koautor i surealizator vanjske politike zemlje, pomno prati aktivnosti KHDP i društava, jer je to često tema razgovora sa stranim diplomatima akreditiranim u RH, koji mu iznose svoja iskustva i dojmove o suradnji s Koordinacijom i "svojim" društvima. Temeljem svega toga smatra da koordinacija i društva zaslužuju daleko veću financijsku podršku nego što je imaju nekoliko zadnjih godina.

Kako je bilo i predviđeno, prije navedeni veleposlanici govorili su upravo o svojoj suradnji s Koordinacijom i društvima. Iskazali su veliko zadovoljstvo vezano uz njihovu osobnu suradnju kao i suradnju članova veleposlanstava s predstavnicima KHDP i društava. Djelovanje udruga "narodne diplomacije" smatraju izuzetnim dostignućem demokracije i istaknutim pozitivnim primjerom mjesta i uloge civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Organizacijom njihovih odlazaka u županije i mjesta diljem Hrvatske, obogaćen je njihov boravak u Hrvatskoj upoznavanjem krajeva i ljudi koje bez takvih odlazaka ne bi nikada upoznali. Upravo njihovo sudjelovanje na tribinama diljem zemlje i susreti s ljudima ostaju u njima nakon odlaska s dužnosti u Hrvatskoj kao neizbrisive i nezamjenjive ugodne uspomene. Mnogi od njih upravo su na tim obilascima našu domovinu posebno zavoljeli.

Primjerena lirika i strune violine označili su završetak programa 1.000. tribine.

E, a sada dolazimo do povezivanja naslova i opisanog događaja. Skupu je prisustvovalo sedam do devet predstavnika sredstava javnog priopćavanja. Govornica je bila načičkana mikrofonima televizijskih i radijskih kuća, a dio novinara bljeskao je svojim fotoaparatima, uglavnom u toku obraćanja predsjednika Josipovića. Nakon njega predstavnici elektronskih medija brzinom munje zgrabili su svoje mikrofone i nestali iz dvorane, a i novinarski foto-aparati nisu se više zamjećivali. Svi su oni, dakle odradili svoj terenski posao, prvenstveno usmjeren na praćenje aktivnosti šefa države.

Sasvim je prirodno, da smo mi organizatori skupa, voditelji i članovi Koordinacije i društava očekivali kratki prikaz jubilarnog događaja na TV i radio-stanicama čiji su novinari bili na skupu. Međutim, niti jedna od tih postaja nije se niti jednom slikom ili riječju osvrnula niti na tribinu, niti na prisustvo i govor predsjednika Josipovića, a naravno, niti ikoga drugoga. Jedan od novinara uhvatio je predsjednika u prizemlju zgrade i ispred velike kaljeve peći dobio mišljenje o problematici prirodne nepogode u Gorskom kotaru, kamo se je predsjednik upravo uputio.

Drugo jutro očekivali smo nekakav prikaz događaja u tiskanim medijima. U zagrebačkim dnevnicima, s izuzetkom male vijesti u 24 sata, nismo o jubilarnoj tribini našli niti jedno slovo, a kamoli koju riječ o mjestu, ulozi i radu Koordinacije i društava.

Na kraju priče ostaje upitati se, da li je to bio propust novinara ili urednika u čitavom uređivačkom lancu odobravanja prikaza tribine, da li je to po jednoglasnoj ocjeni svih urednika bio potpuno nezanimljiv događaj koji ne zavređuje bilo kakav spomen ili je to ipak neki mig nadređen svim sredstvima informiranja, što je u našim uvjetima teško povjerovati. Ipak, gotovo je nevjerojatno, da će i elektronski i tiskani mediji objaviti vijest o uspješnoj prehrani sedam praščića u jednom nepoznatom zaseoku (kao prikaz izuzetnog napredovanja hrvatskog gospodarstva), a skupno izostaviti vijest o jubilarnom događaju pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora na kojem govori i predsjednik države. Čak ne očekujemo da se prenesu pohvale radu "narodne diplomacije" koje su svi govornici izrazito naglasili, već da se samo registrira održavanje jubilarne 1.000. tribine.

Ako prihvatimo uzrečicu koja kaže da ono što nije registrirano u sredstvima javnog priopćavanja zapravo se nije niti dogodilo, tada nam je jasno da smo čitav događaj samo sanjali. Nije bilo niti predsjednika države, niti predsjednika Sabora, niti veleposlanika izuzetno značajnih zemalja, a niti nas oko 280 članova Koordinacije i društava koji smo dupkom napunili dvoranu. Pojma nemamo odakle našim snimateljima fotografije s tog nepostojećeg skupa. Valjda su ih napravili pomoću fotoshopa. To bi sasvim sigurno bile prve fotografije jednog sna.