Prešernov dan u znaku 10 godina proslavljen i u Varaždinskoj županiji
Pripremila: Barbara Antolić Vupora
Već 10 godina Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva Varaždin u suradnji s predstavnicima slovenske nacionalne manjine organiziralo je na području Varaždinske županije proslavu slovenskog kulturnog praznika – Prešernova dana. Riječ je o dvije velike manifestacije kojima se je u županiji dalo zapaženi doprinos očuvanju uspomene na najvećeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna i duha kojeg je unio u svoje Poezije.
U petak 14. veljače u Velikoj dvorani Županijske palače na Franjevačkom trgu u Varaždinu organizirana je manifestacija pod nazivom Večer kulture, sa bogatim programom kojemu su prisustvovali predstavnici županijskog političkog života.
Večer slovenske kulture započela je prigodnim riječima Barbara Antolić Vupora, koja je istakla značaj kulture u povezivanju dvaju naroda. Zadovoljstvo suradnjom istaknuo je i zamjenik župana Alen Kišić naglasivši pri tom da je kulturna suradnja dokazano polazište za realizaciju kapitalnih zajedničkih projekata na korist oba naroda i njihovih država.
U nastavku su nastupile učenice Druge varaždinske gimnazije Lea Juričić i Mija Kužir (mentor prof. slovenskog jezika i književnosti Miroslav Gradečak) te ormoške gimnazijalke iz Općine Cestica Ana Antolić, Lucija Pšak i Helena Talan koje su recitirale Baudelairelovog Tujca: "Lepa je moja dežela. Bridkosti polna. Sem je stvarnik sejal nemir in lepoto, ki je skoraj popolna, in žalost, kot je ni na svetu nikjer".
Članovi Mladinske skupine SKD-a "Nagelj" iz Cestice Lucija Vupora, Ivona Jurajec, Marko Turšćak, Marija Majhen, Ana Hip, Iva Klarić i Elena Ivančić pod vodstvom Patricije Hip uprizorile su Cankareve "Sluge", a potom je sudionike kulturne večeri svojim originalnim nastupom zabavila a capella skupina Pushluschtae iz Ljubljane.
Tjedan dana kasnije, u petak 21. veljače, pred punim gledalištem Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu odlična glumačka ekipa mariborskog Slovenskog narodnog gledališča ( Igor Samobor, Ksenija Mišič, Viktor Meglič, Nataša Matjašec Rošker, Maša Žilavec, Vlado Novak, Eva Kraš i Mateja Pucko) izvela je dramu norveškog književnika i svjetski poznatog dramaturga Henrika Ibsena "John Gabriel Borkman", u režiji Mateje Koležnik.
Glavni junak Ibsenove drame "John Gabriel Borkman" (1896.), bivši bankovni direktor, ilegalnim financijskim spekulacijama potrošio je cjelokupnu imovinu supruge i štedne uloge svojih klijenata, zbog čega je završio u zatvoru. Egzistencijalne probleme supružnika i djeteta rješava Borkmanova šogorica i zapravo njegova prva ljubav Ella, koju je proračunato ostavio zbog boljeg materijalnog položaja njezine sestre Gunhild. Borkman i Gunhild, koja mrzi muža, žive u mučnom zajedništvu, a jedina njihova stvarna spona je sin Erhart. Do suočavanja i neizbježnog obračuna s prošlošću i sadašnjošću te sukoba interesa u vezi s budućnošću dolazi u trenutku kada ih posjeti smrtno bolesna Ella i izrazi želju da njihov sin Erhart živi s njom do njene smrti...
Slovenska redateljica Mateja Koležnik osvojila je Nagradu Prešernovega sklada, nacionalno priznanje za najveća postignuća u kulturi. Nagrađena je i Velikom nagradom Borištnikovega srečanja za predstavu u cjelini i time stekla status jednog od najzanimljivijih slovenskih redatelja mlađe generacije.
Razmjena kazališnih programa sa SNG Maribor počela je upravo na poticaj i u organizaciji, te financijskoj podlozi iz Hrvatsko slovenskog društva Varaždin. Nastavljena je svake godine u veljači sa slovenskom predstavom, kao i pomoći kod gostovanja hrvatskih umjetnika u Sloveniji. Ove godine nam je cilj da pomognemo Gradu Varaždnu kod kandidature za europsku prijestolnicu kulture 2020, koristeći pri tome iskustva grada Maribora.
Publiku u HNK-u Varaždin, u kojoj su bili i glavni tajnik Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva, narodni izaslanik-veleposlanik Andrija Karafilipović, saborski zastupnik Dubravko Bilić, zamjenik gradonačelnika Varaždina Vjeran Radelić te predstavnik Općine Cestica Žarko Rodeš, prije predstave sve njih je pozdravila je Barbara Antolić Vupora. Ovogodišnja proslava Prešernova dana ostat će trajno zabilježena u katalogu posvećenom Francu Prešernu i slovenskoj kulturi koji je posebno za tu priliku tiskalo Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva Varaždin. Dio naklade podijeljen je kazališnoj publici u Varaždinu, a ostatak će se tijekom godine podijeliti gostima Društva. Rad sa mladima posebno naglašava prof. Ana Županić, potpredsjednica Hrvatsko slovenskog društva prijateljstva Varaždin, koja je osmislila ovogodišnji program obilježavanja Prešernovog dana.
70. OBLJETNICA DESETOG ZAGREBAČKOG KORPUSA
Jubilarna obljetnica
Pod pokroviteljstvom i uz sudjelovanje predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića, u do posljednjeg mjesta popunjenoj velikoj vijećnici Gradske skupštine, svečano je obilježena 70. obljetnica 10. korpusa zagrebačkog Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, koji je formiran 19. siječnja 1944. godine. U njegovim redovima u Drugom svjetskom ratu borilo se oko dvadeset tisuća antifašističkih boraca, od kojih je 7. 786 poginulo i ranjeno.
Svečanu akademiju u čast jubileja organizirao je Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske u suradnji s Gradom Zagrebom. Uz borce korpusa i druge sudionike NOR-a, na skupu je bilo i više saborskih zastupnika, predstavnika županijskih i lokalnih vlasti, braniteljskih udruga, izaslanik predsjednika Sabora Ivo Jelušić i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor te veleposlanik Kraljevine Norveške Henrik Ofstad, stožerni general Anton Tus i glavni tajnik Koordinacije Andrija Karafilipović.
Pozdravljajući posebno borce Desetog zagrebačkog korpusa, predsjednik Josipović istaknuo je da su pobijedile vrijednosti za koje su se oni borili – sloboda, demokracija i bratstvo među ljudima, ali nažalost, rekao je, ta pobjeda nije nikada konačna. "Uvijek se javljaju oni, a vidjeli smo to i za vrijeme Domovinskog rata, koji žele pokoriti druge i od drugih učiniti svoje sluge. Poruka koji šaljete "ne" takvima, bit će vječno u generacijama našeg naroda", naglasio je. Predsjednik Josipović kazao je i da danas Europske unije ne bi bilo bez pobjede antifašizma te da je sama Unija, nakon Drugog svjetskog rata, utemeljena na ideji slobode i mira i poruci kako rata u Europi više ne smije biti. Izrazio je želju da sve ono što su borci Desetog zagrebačkog korpusa dobrog učinili nikada ne dođe u pitanje različitim krivotvorinama i podmetanjima.
Najvažnije je da vrijednosti koje nosi antifašizam – sloboda, demokracija, bratstvo i ljudska prava, nikada ne budu izbrisani iz naših duša
Predsjednik Josipović izrazio je zadovoljstvo što Grad Zagreb čuva herojstvo i ponosan je na svoju antifašističku tradiciju. "Zagreb ima trg koji nosi ime čovjeka koji je vodio antifašističku borbu i nadam se da to ime nikada neće biti promijenjeno", rekao je Josipović, dobivši buran pljesak. Izrazio je nadu i da će Grad Zagreb ponovno imati i ulicu 10. korpusa. "Najvažnije je da vrijednosti koje nosi antifašizam – sloboda, demokracija, bratstvo i ljudska prava, nikada ne budu izbrisani iz naših duša", poručio je predsjednik Josipović.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na skupu je istaknuo da je antifašistička osnova ugrađena u temelje hrvatske državnosti i usporedio je antifašistički rat i Domovinski rat, te konstatirao da su to bili ratovi za slobodu i neovisnost protiv mračnih okupatorskih sila. Okupljenima se obratio veleposlanik Republike Ukrajine Oleksandr Levchenko, istaknuvši da je ponosan što je unuk ukrajinskog partizana, a još više zbog zajedničke pobjede antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu. Podsjetio je na sudjelovanje 3. ukrajinske fronte koja je u NOR-u zajednički s našim partizanskim jedinicama vodila bitke u završnim operacijama. Istaknuo je podršku i veze Ukrajine, ne samo u otporu nacifašizmu, nego i danas u suvremenim stremljenjima Hrvatske.
S posebnim zadovoljstvom pozdravljam preživjele borce i rukovodioce Desetog korpusa zagrebačkog, u kojem su bili i mnogi književnici, znanstvenici i profesori, naglasio je na svečanosti Franjo Habulin, predsjednik SABA RH. "Naša antifašistička borba uključivala, uz onaj ratni borbeni dio, i druge zadatke i fronte kao što su bili briga za obrazovanje ljudi, kulturno-umjetnički rad, zdravstvo, razvijanje nove narodne vlasti i druge jednako važne aktivnosti u čemu je upravo 10. korpus dao velik doprinos" – istaknuo je Habulin. Obraćajući se posebno ratnim pripadnicima 10. korpusa, Habulin je rekao da su u Hrvatskoj postavljeni temelji prije 70 godina na zasjedanju ZAVNOH-a, a vi ste ispisali svijetlu povijest naše domovine i na to treba podsjećati mlade.
Tito predložio ime korpusa
O osnivanju, ulozi i putu Desetog korpusa govorio je Dragutin Mrkoci, ratni pripadnik te jedinice koji je istaknuo da je 10. korpus zagrebački ime dobio na prijedlog vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita, naglasivši da je posebno radostan i ponosan što se na ovaj način obilježava obljetnica. "Budući da smo djelovali na području Zagreba i okolice, koja je Nijemcima zbog strateškog položaja i prijestolnice vodstva NDH-a bila od posebne važnosti, naša je borba bila time dodatno otežana", dodao je Mrkoci. Korpus je formiran od sedam brigada i više samostalnih jedinica 32. i 33. divizije i sedam snažnih partizanskih odreda – Kalničkog, Zagorskog, Zagrebačkog, Podravskog, Bjelovarskog, Moslavačkog i Pokupskog. Zapovjednik korpusa bio je Vladimir Matetić (kasnije Mate Jerković), komesar Ivan Šibl, pomoćnik Šime Balen, a načelnik Josip Rukavina. Među drugima, u Štabu 10. korpusa bio je šef Personalnog odsjeka Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik.
Deseti korpus je djelovao između Ilove, Save, Sutle i Drave, nadomak samom Zagrebu i po Podravini. U sklopu svečanosti sudjelovao je i pjevački zbor "Lira" i Dubravko Sidor, dramski umjetnik koji je recitirao poeziju ratnih pripadnika 10. korpusa i kazivao ulomak "Mačak pod šljemom" ratnog komesara u jedinicama 10. korpusa – nedavno preminulog Jože Horvata.
Pripremio: Andrija Karafilipović
Posjet kineske delegacije Korčuli i Zagrebu
Početkom ožujka veleposlanica NR Kine Deng Ying priredila je, u svojoj rezidenciji, svečanu večeru za kinesku delegaciju iz Yangzhoua koju su predvodili šef diplomacije Yanghzhoua Hong Jinhua i šefica za međunarodnu suradnju Deng Qing. S njima su bili i vodeći ljudi diplomacije i međunarodne suradnje Yangzhoua Wang Xiaonan, Xu Yu i Xu Xiao Ming. Svečanoj večeri prisustvovao i je i predsjednik Hrvatsko-kineskog društva prijateljstva Andrija Karafilipović koji je pozvao delegaciju u svoj dom kako bi usporedili način života istoka i zapada. tom prilikom uručen im je i poklon, slika našeg istaknutog slikara naive Ivana Lackovića Croate te knjigu "Hrvatska i Kina" u kojoj je prikazan rad svih društava prijateljstva s Kinom kao i suradnja s Veleposlanstvom NR Kine.
Bratimljenje između Yangzhoua i Korčule inicirali su Hrvatsko-kinesko društvo prijateljstva, Andrija Karafilipović i nekadašnji veleposlanik NR Kine u Republici Hrvatskoj Zhi Zhaolin i to 2002. godine prilikom posjete Korčuli i otvaranja izložbe "Kina-zemlja koju ne poznajemo". (AK)
Silenzio stampa iliti muk sredstava javnog priopćavanja
Piše: prof. dr. sc. Stjepan Heimer
Dana 6. veljače 2014. Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva (KHDP) organizirala je u Europskom domu u Zagrebu svoju 1.000. tribinu, kojoj je pokrovitelj bio predsjednik Hrvatskog sabora g. Josip Leko, a kao počasni gost predavač najavljen je predsjednik Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ivo Josipović.
Dvorana je bila dupkom puna, a među uzvanicima je bilo 32 veleposlanika i 2 otpravnika poslova. Predviđeno je da se veleposlanici Narodne Republike Kine, Ukrajine, Ruske Federacije i Kraljevine Norveške obrate prisutnima, što su oni sa zadovoljstvom prihvatili.
Nakon uvodnih riječi glavnog tajnika KHDP, g. Andrije Karafilipovića koji je pozdravio sve posjetitelje i posebno zahvalio predsjednicima države i Sabora, veleposlanicima i predstavnicima sredstava priopćavanja na dolasku i podršci koju i tim činom pružaju Koordinaciji i društvima prijateljstva. U nekoliko se je rečenica osvrnuo na dosadašnje tribine koje je tokom prošlih 22 godine KHDP organizirala ne samo u Zagrebu, već i u brojnim gradovima i mjestima Republike Hrvatske, a na kojima su gosti predavači bili brojni domaći i strani državnici, ministri i diplomati. Posebno je naglasio da su predavanja na tribinama bila tek povod da veleposlanici i njihovo diplomatsko osoblje upoznaju različite krajeve Hrvatske, predstavnike lokalnih vlati, gospodarstva, kulture i sporta. To su bile prilike za iskazivanje namjera o mogućoj suradnji lokalnih entiteta različitih profila, političkih, gospodarstvenih, turističkih, kulturnih i drugih. Ovi su susreti u mnogim slučajevima rezultirali započinjanjem, ali i nastavkom i razvojem suradnje.
Predsjednik Sabora g. Leko, inače član osnivač nekih društava i dugogodišnji član KHDP obratio se je prisutnima naglašavajući nezamjenjivu ulogu "narodne diplomacije" u sveukupnom vanjskopolitičkom predstavljanju Hrvatske. Istaknuo je značaj tribina, kao i drugih akcija KHDP i pojedinih društava u širem međusobnom upoznavanju naroda i zemalja, čime se doprinosi unapređenju prijateljskih odnosa među narodima.
Predsjednik Republike Ivo Josipović na početku svog obraćanja prisutnima ispričao se je zbog nepredviđene obveze odlaska u snijegom i ledom pogođene krajeve Gorskog kotara, što mu ne dozvoljava održanje predviđenog predavanja, uz obećanje da će to predavanje na tribini KHDP obaviti jednom drugom prilikom. Nije, međutim, propustio čestitati na jubilarnoj tribini, kao i na cjelokupnoj aktivnosti Koordinacije i društava prijateljstva. Izrazio je svoje veliko zadovoljstvo postojanjem KHDP i njenih članica, odajući priznanje energiji koju u svom radu ulažu i glavni tajnik Koordinacije, njegovi suradnici i brojni dužnosnici i članovi društava. Kao predsjednik Republike koji je i koautor i surealizator vanjske politike zemlje, pomno prati aktivnosti KHDP i društava, jer je to često tema razgovora sa stranim diplomatima akreditiranim u RH, koji mu iznose svoja iskustva i dojmove o suradnji s Koordinacijom i "svojim" društvima. Temeljem svega toga smatra da koordinacija i društva zaslužuju daleko veću financijsku podršku nego što je imaju nekoliko zadnjih godina.
Kako je bilo i predviđeno, prije navedeni veleposlanici govorili su upravo o svojoj suradnji s Koordinacijom i društvima. Iskazali su veliko zadovoljstvo vezano uz njihovu osobnu suradnju kao i suradnju članova veleposlanstava s predstavnicima KHDP i društava. Djelovanje udruga "narodne diplomacije" smatraju izuzetnim dostignućem demokracije i istaknutim pozitivnim primjerom mjesta i uloge civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Organizacijom njihovih odlazaka u županije i mjesta diljem Hrvatske, obogaćen je njihov boravak u Hrvatskoj upoznavanjem krajeva i ljudi koje bez takvih odlazaka ne bi nikada upoznali. Upravo njihovo sudjelovanje na tribinama diljem zemlje i susreti s ljudima ostaju u njima nakon odlaska s dužnosti u Hrvatskoj kao neizbrisive i nezamjenjive ugodne uspomene. Mnogi od njih upravo su na tim obilascima našu domovinu posebno zavoljeli.
Primjerena lirika i strune violine označili su završetak programa 1.000. tribine.
E, a sada dolazimo do povezivanja naslova i opisanog događaja. Skupu je prisustvovalo sedam do devet predstavnika sredstava javnog priopćavanja. Govornica je bila načičkana mikrofonima televizijskih i radijskih kuća, a dio novinara bljeskao je svojim fotoaparatima, uglavnom u toku obraćanja predsjednika Josipovića. Nakon njega predstavnici elektronskih medija brzinom munje zgrabili su svoje mikrofone i nestali iz dvorane, a i novinarski foto-aparati nisu se više zamjećivali. Svi su oni, dakle odradili svoj terenski posao, prvenstveno usmjeren na praćenje aktivnosti šefa države.
Sasvim je prirodno, da smo mi organizatori skupa, voditelji i članovi Koordinacije i društava očekivali kratki prikaz jubilarnog događaja na TV i radio-stanicama čiji su novinari bili na skupu. Međutim, niti jedna od tih postaja nije se niti jednom slikom ili riječju osvrnula niti na tribinu, niti na prisustvo i govor predsjednika Josipovića, a naravno, niti ikoga drugoga. Jedan od novinara uhvatio je predsjednika u prizemlju zgrade i ispred velike kaljeve peći dobio mišljenje o problematici prirodne nepogode u Gorskom kotaru, kamo se je predsjednik upravo uputio.
Drugo jutro očekivali smo nekakav prikaz događaja u tiskanim medijima. U zagrebačkim dnevnicima, s izuzetkom male vijesti u 24 sata, nismo o jubilarnoj tribini našli niti jedno slovo, a kamoli koju riječ o mjestu, ulozi i radu Koordinacije i društava.
Na kraju priče ostaje upitati se, da li je to bio propust novinara ili urednika u čitavom uređivačkom lancu odobravanja prikaza tribine, da li je to po jednoglasnoj ocjeni svih urednika bio potpuno nezanimljiv događaj koji ne zavređuje bilo kakav spomen ili je to ipak neki mig nadređen svim sredstvima informiranja, što je u našim uvjetima teško povjerovati. Ipak, gotovo je nevjerojatno, da će i elektronski i tiskani mediji objaviti vijest o uspješnoj prehrani sedam praščića u jednom nepoznatom zaseoku (kao prikaz izuzetnog napredovanja hrvatskog gospodarstva), a skupno izostaviti vijest o jubilarnom događaju pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora na kojem govori i predsjednik države. Čak ne očekujemo da se prenesu pohvale radu "narodne diplomacije" koje su svi govornici izrazito naglasili, već da se samo registrira održavanje jubilarne 1.000. tribine.
Ako prihvatimo uzrečicu koja kaže da ono što nije registrirano u sredstvima javnog priopćavanja zapravo se nije niti dogodilo, tada nam je jasno da smo čitav događaj samo sanjali. Nije bilo niti predsjednika države, niti predsjednika Sabora, niti veleposlanika izuzetno značajnih zemalja, a niti nas oko 280 članova Koordinacije i društava koji smo dupkom napunili dvoranu. Pojma nemamo odakle našim snimateljima fotografije s tog nepostojećeg skupa. Valjda su ih napravili pomoću fotoshopa. To bi sasvim sigurno bile prve fotografije jednog sna.