Hrvatska i svijet. Norveško–hrvatski odnosi
prošlost, sadašnjost, budućnost
Piše: Natalija Oštarijaš
U okviru plana rada, a u suradnji sa Socijaldemokratskom partijom, Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva će organizirati seriju od deset predavanja na temu Hrvatska i svijet gdje će veleposlanici govoriti o diplomatskim, gospodarskim i kulturnim vezama između njihovih zemalja i Hrvatske. U planu su predavanja veleposlanika Norveške, Kine, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Azerbajdžana, Irana, Italije, Ruske Federacije i Španjolske…
Prva u nizu planiranih tribina se održala 26. veljače 2014. u prostorijama Socijaldemokratske partije Grada Zagreba u nazočnosti brojnih uzvanika, članova Koordinacije HDP te članova SDP. Gost tribine je bio veleposlanik Kraljevine Norveške Henrik Ofstad koje je održao predavanje na temu "Norveško–hrvatski odnosi, prošlost, sadašnjost, budućnost". Tribinu je pozdravnim govorom otvorio predsjednik Gradske organizacije SDP-a Zagreb Davor Bernardić koji je istaknuo kako Hrvatsku i Norvešku veže duga povijest dobrih i prijateljskih odnosa te da je Norveška jedna od najrazvijenijih i najuspješnijih zemalja u Europi i svijetu pa je suradnja s njom iznimno značajna za Hrvatsku.
Moderator tribine i glavni tajnik Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva Andrija Karafilipović kazao je kako su odnosi Norveške i Hrvatske tradicionalno iznimno dobri još od Drugog svjetskog rata, kad su neki hrvatski zatočenici uživali naklonost norveškog naroda za vrijeme deportacije koju su proveli nacisti. Tako je ostalo sve do danas, jer je Norveška Hrvatsku snažno podržavala u ostvarenju neovisnosti i pristupu NATO savezu, ali i europskim nastojanjima. Također je rekao kako su dr. Heimer i on više puta sudjelovali u takozvanom partizanskom mimohodu u Trøndelag u Norveškoj te je podsjetio kako je Norveška na mnoge načine, i to ne samo financijski, pomagala ostvarenju mnogih projekata u Hrvatskoj.
U svom predavanju o povijest razvitka bilateralnih odnosa između Norveške i Hrvatske veleposlanik Kraljevine Norveške Henrik Ofstad je istaknuo kako danas dvije zemlje imaju izvrsne odnose, osvrnuo se na prijateljstvo i suradnju između jugoslavenskih partizana i norveškog pokreta otpora tijekom Drugog svjetskog rata koji predstavljaju temelj današnjih odnosa, i podsjetio kako Norveška blisko surađuje s Hrvatskom od njezinog stjecanja samostalnosti, uvijek s ciljem doprinosa njezinom društveno-gospodarskom napretku.
Počasni konzulat Norveške je otvoren u Zagrebu još davne 1923. godine. Norveška je priznala neovisnosti Republike Hrvatske 15. siječnja 1992. i danas ima veleposlanstvo u Zagrebu te dva počasnih konzulata u Dubrovniku i Rijeci. Odnosi između Hrvatske i Norveške su usko vezani za sudjelovanje dviju zemalja u europskoj političkoj i gospodarskoj suradnji. Hrvatska je postala članica EU-a 1. srpnja 2013., a Norveška, iako nije članica EU-a, vodi aktivnu europsku politiku u Europskom gospodarskom prostoru (EEA) i Schengenskom prostoru koji obuhvaća teritorije 26 europskih zemalja. Obrambena i sigurnosna pitanja su drugi središnji elementi norveško-hrvatskih odnosa. Obje zemlje vide NATO kao ključ europske i transatlantske sigurnosti. Nastavak suradnje između Hrvatske i Norveške je središnji dio norveške politike na zapadnom Balkanu.
Hrvatska i Norveška imaju snažno pomorsko naslijeđe pa je pomorski sektor uvijek imao središnje mjesto u bilateralnim odnosima. Obje žemlje su relativno male i obje imaju dugačku i vrlo razvedenu morsku obalu. Mnogi norveški brodovi izgrađeni su u hrvatskim brodogradilištima, a hrvatski pomorski časnici služe u Norveškoj trgovačkoj mornarici. Potencijal za suradnju u tom sektoru je izuzetno velik, i dvije zemlje surađuju na projektu iNavis – projektu uspostave Pomorskog inovacijskog centra u Šibeniku. Cilj uspostave centra je okupljanje i povezivanje hrvatskih i norveških tvrtki i institucija iz pomorskog sektora. Potencijal u hrvatskom energetskom sektoru i obnovljivim izvorima energije može donijeti nove mogućnosti za bližu suradnju između norveških i hrvatskih tvrtki. "Hrvatska i Norveška zbližile su se i na temelju vrijednosti koje dijele, jer su solidarnost i prijateljstvo temelj za mir i razvitak u našem dijelu svijeta", rekao je veleposlanik Ofstad.
Treba spomenuti kako se procjenjuje da u Kraljevini Norveškoj živi oko 2.000 Hrvata i njihovih potomaka. Prvi Hrvati doselili su se u Norvešku tijekom pedesetih i početkom šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća kao politički emigranti, a najveći dio njih stigao je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, uglavnom kao ekonomska emigracija. Hrvati naseljavaju sve veće gradove u Norveškoj, a najviše ih ima u Oslu, kao najvećem gradu.
Posebni zakoni o pravima i obvezama useljenika ne postoje, te se omogućuje stranim državljanima isti radno-pravni i socijalni tretman kao i za sve građane zemlje primateljice. Na snazi su određeni zakoni koji reguliraju useljenje, primitak u državljanstvo, stalni boravak, privremeni boravak i azil. Norveško državljanstvo može se steći nakon boravka u zemlji u trajanju od najmanje sedam godina, uz obvezatno znanje norveškog jezika. Norveški Zakon o državljanstvu ne prihvaća dvojno državljanstvo.
Tijekom 1989. godine osnovana je udruga Hrvatska zajednica u Norveškoj iz Osla koja je bila iznimno aktivna u organizaciji humanitarne i ine pomoći Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Osim u Hrvatskoj zajednici, državljani RH organizirani su i u Hrvatskom kulturnom društvu Zrinski i Frankopan također u Oslu, te u Norveško-hrvatskom društvu prijateljstva